Dvorac Kerestinec — Attraction in Grad Sveta Nedelja

Sagradila ga je obitelj Erdody u Kerestincu. Spomenik je kulture 1. kategorije čija je gradnja počela 1576. godine. Pregrađivan je u 18. i 19. stoljeću, a temeljito uređen početkom 20. stoljeća. Jednokatna je građevina četverokutnog tlocrta s cilindričnim ugaonim kulama i otvorenim arkadnim hodnikom s dvorišne strane. riječ je o renesansnom kaštelu s fortifikacijskim elementima.

Povijesni izvori bilježe sudjelovanje kerestinečkih kmetova, nastanjenih oko dvorca, u velikoj Seljačkoj buni 1573. godine. Uz njega se veže i Kerestinečka buna iz 1936. godine.

Prije Drugog svjetskog rata dvorac je bio u funkciji koncentracijskog logora, a nakon rata u njemu se smješta vojska.

Constructed by the Erdody family in Kerestinec. It is a 1st category monument. Its construction began in 1576, and it was rebuilt in the 18th and 19th centuries, and fully refurnished in the early 20th century. It is a two-story structure with a square layout and cylindrical corner towers and open arcades in the courtyard. This is a Renaissance castle with fortified elements. Historical sources record the participation of the Kerestinec peasants, living around the castle, in the great Peasant's Revolt of 1573. The castle was also the site of the Kerestinec Revolt of 1936. Prior to World War II, the castle served as a concentration camp, and after the war, it housed the military. Today it is still awaiting a...

Dvorac Erdody u Kerestincu, spomenik 1.kategorije, svjedočio je mnogim događajima u povijesti koji se danas nalaze u povijesnim knjigama i školskim udžbenicima.

Gradnja dvorca započela u drugoj polovici 16. stoljeća. Da je dvorac postao novo sjedište obitelji Erdody, oko 1576. godine, govori nam da su karmine pokojne žene Petra Erdodyja priređene u Kerestincu, a ne u Okiću gdje je umrla.

Na istome prostoru odvila se 1753. bitka između seljaka i plemića za vrijeme Seljačkih buna u Europi predvođena Ambrozom Gubecom (danas pozatijim kao Matija). Povijesni izvori navode kako su i seljaci iz Kerestinca i okolice sudjelovali u buni. Seljaci su bitku izgubili, a buna je završila u Stubici porazom seljaka, a Ambroz Gubec je odveden u Zagreb gdje je mučki ubijen.

Važno je znati da je prvobitni izgled dvorca nepoznanica, jer je bio žrtva požara i potresa. Najveća šteta na dvorcu se dogodila 1880. godine kada je cijeli zagrebački kraj pogodio jedan od najjačih potresa u noviioj povijesti ovoga kraja. Dvorac je pretrpio velike štete te je stražnja i najveća kula zauvijek izgubljena.

Još jedna buna se dogodila 1936. godine. Ovoga puta su se pobunili seljaci koji su tako željeli izraziti nezadovoljstvo zbog lošeg postupanja srpske žandarmerije. Seljaci su napravili proboj u dvorac u kojem su pristigli srpski žandari našli smještaj kod tadašnjeg vlasnika bana Mihalovića Seljaci su uspjeli upasti u dvorac, ali je buna ugušena i odvedeni su pred sud koji im je odredio velike kazne.

Dvorac je postao najpoznatiji u vrijeme ustaškog režima. U njemu su ustaške vlasti 1941. smjestile časničku školu u kojoj su se školovali samo nabolji časnici. Časničku je školu obilazio i sam Ante Pavelić. Malo je poznato da je taj događaj zabilježen kamerom, gdje se može vidjeti tada izvrsno stanje u kojem se nalazio dvorac. Dvorac je postao koncetracijski logor 19. travnja 1941. odlukom Redarstvenog ravnateljstva za Zagreb. Poznati komunisti poput Ognjena Price, Otokara Keršovanija i Augusta Cesareca svojim su djelovanjem razbjesnili vlasti te su uhićeni i zatočeni u dvorcu gdje su bili maltretirani. U noći sa 13. na 14. srpnja zatvorenici su izvršili proboj iz dvorca prema obližnjoj šumi. Za njima su odmah krenuli vojnici, te je većina zatvorenika ubijena, a preživjeli su osuđeni na smrtnu kaznu strijeljanjem.

Kasnije je dvorac služio kao vojarna JNA, a nakon Domovinskog rata i Hrvatske vojske. Nakon odlaska vojske dvorac je prepušten zaboravu, te do promijena dolazi početkom rada stranice Pomozimo dvorcu Kerestinec 2010. godine, koja polako, ali sigurno osvješćuje gradske vlasti da počnu brinuti za dvorac. Poduzete su razne radne akcije mještana, očišćen dvorac, te se u zamku počinju održavati razne kulturne manifestacije. Godine 2014. započeta je obnova krovišta što je samo dio aktivnosti koje grad poduzima ne bi li zaštitio taj spomenik kulture 1. kategorije.

Stranica je 2015. godine promijenila ime u Dvorac Kerestinec, te i dalje informira lokalnu, ali i širu javnost o događajima vezanima uz dvorac Erdody u...

07/20/2025 The castle was closed to visitors because it is being renovated. In front of the castle there is a memorial plaque that mentions that this castle was a concentration camp during the time of the Independent State of Croatia (NDH). Prisoners were segregated based on ethnicity, with the camp split into "Serbian-Yugoslav", "Jewish" and "Communist" sections. On July 9, 1941, the first group, including Božidar Adžija, Otokar Keršovani and Ognjen Prica, was executed. The Communist Party reacted by organizing an impromptu prison break. On July 13, the guards were overpowered and all the remaining prisoners managed to escape. But the attempt soon turned out to be poorly organized and uncoordinated. Very quickly, most of the prisoners, including August Cesarec, were recaptured and shot in Maksimir and...