Neobična arhitektura (stručnjaci kažu postmoderna), uvjetovana povijesnim okolnostima. Interijer jako topao i lijep.
Himna mostarskoj Katedrali iz pera s. Marije od Presvetog Srca
Šatror si Božji
Korabljo spasa, posvećeni hrame, Sred našeg stjenja, na rodnoj nam grudi, I duše naše obasjani plame – Ko grad na gori ti nam svima budi!
Sanjana ti si, željkovana bila… Sad si ko dragulj, ko zjenica oka; Orao suri kad raširi krila… Crkvo, što niknu iz Kristova boka!
Lukovi tvoji izvili se mahom, I ko da k Visu čežnje srca dižu, I dišeš mirom – spokojem, ne strahom; Po tebi Bogu sve molitve stižu.
Šator si Božji što prebiva trajno Međ pukom svojim i Svetoga skriva, Kruh je Života…
O ljubavi tajno! I svakoj duši znak spasenja biva. Puna ljepote, sunčanog si sjaja, I mnoge rane tvoja ljubav vida,
Na zemlji ti si otkrivenje Raja; U tebi grešnik svoje lance skida. Simbol si naših jada, muka – vjere, U tebi blista naš žrveni plamen,
I sva nam naša stradanja bez mjere; Znak križa svetog krije svaki kamen! U tebi srce roda nam se krije; Marija Majka – Kraljica Hrvata,
Nad grudom našom njena ljubav bdije… Bog nam daje – spas sred...
Read moreHercegovačka prvostolnica, katedrala Marije Majke Crkve zdanje je nastalo u vremenu totalitarizma, ali i vremenu pomutnje u izvornom shvaćanju umjetnosti, arhitekture i ljepote u katoličkim krugovima. To je, nažalost, vidiljivo izvana. Unatoč tomu unutrašnjost Katedrale sakralni je prostor i mjesto iskrene i trajne molitve te mjesto na kojem se osjeća "romanità", povezanost mjesne Crkve s Rimom i Petrovim nasljednikom kao i pologom katoličke vjere. Ujedno je mjesto na kojemu su pod teškim uvjetima stolovali i herojski svjedočili katoličku vjeru mostarski nadbiskupi i biskupi. Mostar kao crkveno i kulturno središte Hercegovine svakako treba mnogo veću katedralu ili konkatedralu koja će biti na ponos cijeloj...
Read moreMostar biraz saraybosna'nın gölgesinde kalmış tarihi köprüsü ile bilinen onun dışında pek tanımadığımız bir kent. 110 bin nufusunun yarısı neretva'nın doğusunda yaşayan boşnaklar, kalan yarısı da batıda yaşayan hırvat yani katolik slavlar..Köprünün birleştirdiği bu barış kenti 92-96 savaşında hırvatların köprüyü yıkması ile bambaşka bir konuma gelmiş.Her ne kadar köprünün yeniden yapılması halklar arasında bir uzlaşma yaratmış sa da durum pek iç açıcı görünmüyor. Dağlara kocaman haç dikmeler, bu eski kiliseyi yeniden restore ederek dev bir çan kulesi yapılması iyi işaretler değil. Keşke dinler barışa hizmet etse,insanlara huzur ve...
Read more